Osnovni paket preventivnog sistematskog pregleda za žene
Osnovni paket preventivnog sistematskog pregleda za žene
cijena: 1130,18 kn / 150,00 EUR
- Osnovni paket lab pretraga
- UZV abdomena
- EKG s očitanjem
- Mamografija (žene iznad 40 godina) ili UZV dojki
- Ginekološki pregled
- Internistički pregled i završno mišljenje
Kompletna krvna slika je najčešća laboratorijska pretraga kojom određujemo ukupan broj krvnih stanica (leukociti, eritrocitii trombociti), hematokrit, koncentraciju hemoglobina, kao i eritrocitnih parametara (MCH, MCVi MCHC).Nalaz krvne slike može ukazati na različita bolesna stanja. Nezaobilazan je nalaz u prepoznavanju i praćenju tijeka bolesti i terapije niza hematoloških i nehematoloških bolesti.
Ove pretrage trebate kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate povišenu tjelesnu temperaturu, ako se osjećate loše, ako ste u infektu, ako postoji sumnja na leukemiju, anemiju, infektivnu mononukleozu, ako imate obilne menstruacije, krvarenje iz probavnog trakta, ako ste trudni, ako uzimate često lijekove, ako imate poremećaje zgrušavanja krvi ili ste na kemoterapiji.
Sedimentacija eritrocita (SE) je pretraga koju se provodi kod sumnje na upalnu reakciju. Određivanjem SE mjeri se vrijeme potrebno crvenim krvnim stanicama (eritrocitima) da se natalože (sedimentiraju) na dnu laboratorijske epruvete u trajanju od jednog sata.
Pretragu je potrebno napraviti kod sumnje na upalni proces u organizmu (akutni ili kronični), a koristi se i kao test u praćenju toka upalnog procesa. Sedimentacija eritrocita je ubrzana kod bakterijskih infekcija, reumatskih bolesti, neoplastičnih sindroma i degenerativnih bolesti. Fiziološki povišena sedimentacija eritrocita nalazi se u trudnoći.
Za ovu pretragu nije potrebna posebna priprema.
Glukoza je najznačajniji izvor energije potreban za normalno funkcioniranje organizma.
Unosimo je hranom, a tijelo koristi glukozu za rast stanica, rad mišića, mozga, ali i mnoge druge životne funkcije.
Ovu pretragu trebate napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate simptome hipoglikemije (pojačano znojenje, glad, nervoza, konfuzija, poremećaj vida) ili hiperglikemije (pojačan osjećaj žeđi, učestalo mokrenje, nagli gubitak na tjelesnoj težini, poremećaj vida, učestale uroinfekcije), ako bolujete od dijabetesa prilikom samopraćenja (dnevni profil glukoze) i ako ste trudni.
Za određivanje razine glukoze u krvi uzima se krv iz vene. Za određivanje glukoze u mokraći uzima se prvi jutarnji ili slučajni uzorak urina.
Za ovu pretragu morate biti natašte.
Kreatinin je proizvod razgradnje kreatina i fosfokreatina koji se gotovo isključivo nalaze u mišićima pa je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi i vrlo malo se mijenja.
Izlučuje se putem bubrega. Mjerenje kreatinina koristi se u dijagnostici bubrežnih oboljenja te u praćenju bolesnika na dijalizi. Osim o bubrežnoj funkciji, koncentracija kreatinina u krvi ovisi o dobi pacijenta, tjelesnoj težini i spolu. Razina kreatinina u serumu koja se smatra normalnom ne isključuje postojanje oštećenja bubrežne funkcije.
Pretragu određivanja razine kreatinina u krvi potrebno je napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate akutnu ili kroničnu bolest bubrega, opstrukciju mokraćnog sustava, dijabetes te kod sumnje na distrofiju mišića ili atrofiju.
Pretraga određivanja razine kreatinina u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.
Ukupni bilirubin je zbroj vrijednosti konjugiranog (direktnog) i nekonjugiranog (indirektnog) bilirubina. Bilirubin je žučni pigment, a nastaje razgradnjom eritrocita (hemoglobina).
Pretragu bilirubina je potrebno napraviti ako imate simptome oštećenja ili bolesti jetre, žučne kamence, virusni hepatitis, cirozu jetre, infektivnu mononukleozu, žuticu (žuta boja kože, sluznice, bjeloočnice), hemolitičku anemiju.
Pretraga određivanja razine bilirubina u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.
Aspartataminotransferaza (AST) je enzim kojeg ima najviše u jetri, srčanom mišiću i skeletnim mišićima te u manjoj mjeri u mozgu, bubrezima, gušterači, plućima i krvnim stanicama. Aktivnost AST-a koristi se prvenstveno u dijagnostici, praćenju tijeka bolesti i terapiji bolesti jetre i žuči. Uz praćenje vrijednosti AST-a gotovo uvijek se određuje i ALT.
Pretragu je potrebno obaviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji, kada imate simptome bolesti jetre (slabost i umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, bolovi i/ili otečenost trbušne stjenke) ili bolesti srčanog i skeletnih mišića (bolovi u prsima ili bolovi i slabost tjelesnih mišića). AST je potrebno određivati i ako imate povećan rizik oboljenja jetre, ako ste bili zaraženi virusima hepatitisa, ako koristite lijekove koji oštećuju jetru ili ako netko u obitelji boluje od jetrenih, srčanih ili mišićnih bolesti.
Pretraga određivanja razine AST-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.
Alanin aminotransferaza (ALT) je enzim prisutan većinom u jetri i bubrezima, ali ga u manjoj količini ima i u srcu i mišićima. ALT smatramo „specifičnim” enzimom za jetru budući da je specifična aktivnost enzima ALT u jetri približno 10 puta veća nego u srcu ili skeletnim mišićima. Povišene vrijednosti ALT-a ukazuju na oštećenje jetre puno prije pojave simptoma bolesti.
Pretragu je potrebno napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji te kad imate simptome bolesti jetre kao što su: bolovi u trbuhu ili otečenost trbušne stijenke, tamna boja urina, svijetla boja stolice, slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, svrbež, povraćanje. ALT je potrebno određivati i ukoliko imate povećan rizik oboljenja jetre zbog alkoholizma, izloženosti virusima hepatitisa, ako netko u obitelji boluje od jetrenih bolesti ili koristite lijekove koji oštećuju jetru.
Pretraga određivanja razine ALT-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.
Gama-glutamiltransferaza (GGT) je enzim prisutan najvećim dijelom u jetri, ali ga ima i u slezeni, bubrezima i gušterači. GGT je značajan parametar u otkrivanju alkoholizma, alkoholnih jetrenih oštećenja te praćenju alkoholne apstinencije.
Pretragu je potrebno napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji, kad imate simptome bolesti jetre kao što su: mučnina, bolovi i/ili otečenost trbušne stijenke, slabost, umor, gubitak apetita, ukoliko imate povišene vrijednosti ALP-a čak i ako nisu prisutni simptomi bolesti jetre i ako se liječite od alkoholizma.
Pretraga određivanja GGT-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene.
Za pretragu je dobro biti natašte najmanje 8 sati, jer su vrijednosti nakon obroka niže.
Kolesterol je lipid koji se nalazi u svim stanica u organizmu, a potreban je za sintezu steroidnih hormona, žučnih kiselina i vitamina D. U organizam ga unosimo hranom ili se sintetizira u jetri, a u manjoj količini i u drugim tkivima. Ovisno o omjeru masnoća: protein, kolesterol može biti HDL (high density lipoprotein, frakcija s puno proteina) ili LDL (low density lipoprotein, frakcija s manje proteina).Višak kolesterola taloži se na stijenkama krvnih žila, povećavajući rizik za brojne zdravstvene probleme uključujući moždani i srčani udar.
Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.
Pretraga određivanja kolesterola određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je potrebno biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).
HDL kolesterol poznat je i kao „dobar“ kolesterol jer „čisti” krvne žile od kolesterola i prenosi ga u jetru gdje se kolesterol prerađuje bez štetnih posljedica. Određivanje HDL-kolesterola koristi se u prevenciji nastanka ateroskleroze, jer njegove snižene koncentracije predstavljaju faktor rizika, neovisno o koncentraciji ukupnog kolesterola.
Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.
Pretraga određivanja HDL kolesterola određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).
LDL kolesterol poznat je i kao „loš“ kolesterol jer donosi kolesterol do krvnih žila gdje se on ugrađuje u stijenku i pospješuje nastanak ateroskleroze. Zajedno s povišenim razinom triglicerida, povišeni LDL-kolesterol predstavlja visoki rizik u razvoju ateroskleroze, pojavi srčanožilnih i moždanožilnih bolesti pa se određivanje koristi za procjenu rizika, postavljanje dijagnoze, odabir i praćenje uspješnosti terapije.
Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.
Pretraga određivanja LDL kolesterola određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).
Trigliceridi su masnoće koje organizam koristi kao izvor energije. Do prekomjernog nakupljanja masnoća u krvi i odlaganja u masno tkivo dolazi ukoliko se poremeti ravnoteža između unosa triglicerida hranom i njihove potrošnje. Određivanje koncentracije triglicerida koristi se u procjeni rizika za razvoj ateroskleroze, postavljanje dijagnoze i odabir terapije.
Pretragu je potrebno napraviti kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, pušenje, povišen krvni tlak, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.
Razina triglicerida određuje se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu je potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).
Kompletan pregled urina spada među najvažnije i najčešće korištene metode laboratorijskih testiranja radi procjene zdravstvenog stanja i dijagnosticiranja raznih bolesti, među kojima su vrlo često bolesti urogenitalnog sustava. Uobičajeno se analizira izgled, boja, miris, pH i specifična težina uzorka prvog jutarnjeg urina, te prisustvo raznih spojeva koji se normalno ne nalaze u urinu, a mogu uputiti na bolest, patološke poremećaje koje joj prethode, otrovanja ili ovisnosti. Stoga se analize urina koriste i u dijagnostici bolesti i kod preventivnih pregleda zdravih osoba.
Kompletnu analizu urina potrebno je napraviti kada se pojave simptomi bolesti bubrega i mokraćnog sustava (jaka bol, učestalo i bolno mokrenje, pojava krvi u urinu, itd.), kada ste na redovitom jednogodišnjem sistematskom pregledu, a ako ste trudnica, tijekom svakog ginekološkog pregleda u trudnoći.
Za kompletnu analizu urina treba dati prvi jutarnji urin i to srednji mlaz nakon prethodne toalete vanjskog spolovila.
Za pretragu nije potrebna posebna priprema.
UZV abdomena (jetra, žučni i mokraćni mjehur, žučni kanali, gušterača, slezena, bubrezi)
Ultrazvuk je neinvazivna i bezbolna medicinska dijagnostička metoda. Ultrazvukom abdomena možemo vidjeti organe i strukture koji se nalaze unutar trbušne šupljine: jetru, žučni mjehur i žučne vodove, slezenu, gušteraču, bubrege, nadbubrežne žlijezde, krvne žile (abdominalnu aortu i njezine ogranke).Ultrazvučnom se tehnikom color-dopplera dodatno mogu pregledati krvne žile i ocijeniti njihova prohodnost, odnosno protjecanje krvi. Osim toga, ultrazvuk se može koristiti i za navođenje biopsije – uzimanja uzorka tkiva nekog organa za daljnju analizu.
Pretraga se koristi za pronalazak uzroka: boli u trbuhu, oticanja trbuha, vrućice, abnormalnih krvnih testova kao što su testovi funkcije jetre, bubrega i dr.
Na dan pretrage trebali biste doći natašte te, ovisno o uputi liječnika, ne jesti 8 do 12 sati prije. Dan prije pregleda biste svakako trebali izbjegavati hranu koja napuhuje – mlijeko i mliječne proizvode, grah, kupus, pečeno i prženo meso, gazirana pića i drugo te jesti laganu i nemasnu hranu. Razlog tome je što neprobavljena hrana u želucu i crijevima može otežati pretragu zbog blokiranja prolaska ultrazvučnih valova.
Na pregled dođite u udobnoj odjeći jer će te za ultrazvuk morati otkriti trbuh.
EKG pretragom se snima i bilježi električna aktivnost srca u mirovanju. Dio je rutinskog kardiološkog ili internističkog pregleda i jednostavan alat za brzu procjenu pacijentovih tegoba (lupanje i preskakanje srca, zaduha, bol u prsima, omaglice ili nesvjestice) kao i mnogih srčanih bolesti.
EKG pokazuje frekvenciju srca, postojanje eventualnih poremećaja srčanog ritma i provođenja srčanih impulsa te strukturnih promjena srca kao što su zadebljanje, proširenje i infarkt srca. U EKG-u se mogu često registrirati i promjene u sklopu koronarne bolesti (suženje krvnih žila koje hrane srce).
EKG ukazuje na mnoge kardiološke dijagnoze, kao što su:
- promjene nastale zbog srčanih grešaka ili nereguliranog tlaka,
- aritmija (poremećaj srčanog ritma),
- ishemija miokarda (nezadovoljavajuća opskrba srca kisikom i krvlju),
- poremećaji srčanog ritma,
- nezadovoljavajuća opskrba srca kisikom i krvlju,
- prekomjerno zadebljanje srčanog mišića,
- predisponirajuća stanja sinkope (nesvjestica)
- znakove popuštanja srca ili promjene na srčanom mišiću u obliku ožiljaka.
Prilikom izvođenja EKG-a pacijent leži na krevetu i miruje, razodjeven do struka. Na prsni koš, ruke i gležnjeve stavljaju mu se elektrode koje su povezane žicama s uređajem koji očitava električnu aktivnost srca. Pretraga je bezbolna, traje par minuta, ispis rada srca je odmah gotov, a za obavljanje EKG-a nije potrebna posebna priprema.
Mamografija se obavlja na rendgenskom aparatu, mamografu čiji se rad temelji na korištenju ionizirajućih ili tzv. X-zraka. Može otkriti rak dojke dvije godine prije nego što tumor postane opipljiv, prije pojave bilo kojih znakova ili simptoma bolesti.
Mamografija pokazuje različite promjene u tkivu dojke kao što su kalcifikacije, mase te druga abnormalna i sumnjiva područja. Ona ne može dokazati malignitet (zloćudnost) promjene, ali usmjerava na potrebu za dodatnim ispitivanjima.
Mamografski uređaj tvrtke HOLOGIC koji posjeduje OB Zadar opremljen je detektorom najviše rezolucije, programom za tomosintetsku mamografiju, sumacijsku 2D sliku iz tomosintetske mamografije i sustavom za tomobiopsiju dojke.
Sustav je opremljen jedinstvenim kompresorijima s mogućnošću prilagođavanja obliku dojke, što uvelike smanjuje osjećaj boli kod pacijentica prilikom obavljanja snimanja.
Pregled je najbolje napraviti prvih deset dana menstruacijskog ciklusa. Žene s implantatima dojke i dalje trebaju redovito obavljati mamografiju.
Ultrazvuk dojki se radi pomoću bezopasnih, visokofrekventnih zvučnih valova koji se s pomoću kompjutorskog programa pretvaraju u sliku. Ultrazvuk dojki ne zrači, niti oštećuje tkivo. Ultrazvuk dojke potrebno je raditi jednom godišnje, ili češće postoje li rizični faktori poput postojanja karcinoma dojke u obiteljskoj anamnezi. Ultrazvuk dojki najbolje je napraviti u periodu od 5 do 7 dana računajući od prvog dana menstruacije.
Ginekološki pregled: transvaginalnasonografija (TVS), PAPA test
Transvaginalnasonografija (TVS) – je sigurna, precizna, učinkovita i bezbolna dijagnostička metoda koja omogućava detaljan uvid u ženski reproduktivni sustav.
Sonografski pregled nudi mogućnost postizanja snimanja zdjeličnih organa visoke rezolucije i točniji je postupak od transabdominalne sonografije. Preporučuje se da svaka žena uz redoviti ginekološki pregled barem jednom godišnje napravi i ultrazvučni pregled
PAPA test– je sigurna, neinvazivna medicinska pretraga koja se sastoji od uzimanja stanica s rodnice i vrata maternice i prenošenja uzorka na staklo. Pravilnim uzimanjem, obradom i analizom PAPA testa omogućuje se rano otkrivanje karcinoma vrata maternice i promjena na stanicama koje mu prethode te otkrivanje raznih infekcija.
Kada žena navrši 18 godina ili postane seksualno aktivna treba redovito obavljati ginekološke preglede uključujuči i PAPA test jednom godišnje, kontinuirano kroz cijeli život. PAPA test se uzima jednom godišnje jer je razvoj cervikalnog karcinoma nepredvidljiv i ni jedan test nije 100% točan. Većina prekanceroznih abnormalnosti sporo napreduje i zahvaljujući tome moguće ih je otkriti i liječiti prije nego se razviju u karcinom. Ipak, neke abnormalnosti brzo napreduju otežavajući otkrivanje i liječenje. Kod žena koje PAPA test rade redovito vjerojatnije je da će se prekancerozne abnormalnosti otkriti na vrijeme.
Pregled za PAPA test treba zakazati 10 do 20 dana nakon prvog dana zadnje menstruacije, a ne za vrijeme krvarenja. 48 do 72 sata prije testa nemojte koristiti vaginalne lijekove, kreme, pjene, dezodoranse, pudere ili kupke. 24 do 48 sati prije testa nemojte imati seksualne odnose, jer sve nabrojeno može utjecati na rezultate i interpretaciju PAPA testa zbog mogućnosti prikrivanja ili ispiranja abnormalnih stanica.
Podrazumijeva kompletan pregled prilikom kojeg liječnik specijalist interne medicine kroz razgovor s pacijentom saznaje vrlo detaljne podatke koji uključuju prijašnje bolesti u obitelji, kao i sami razlog dolaska na pregled. Liječnik specijalist će potom obaviti detaljan klinički pregled koji obuhvaća inspekciju, palpaciju, perkusiju.
Ovim putem liječnik će utvrditi kakvo je opće stanje pacijenta, pregledati visinu i težinu, pogledati kožu i vidljive sluznice, laganim pritiscima pregledati limfne čvorove, krvne žile, trbušne organe, poslušati srce i pregledati pluća.