Osnovni post Covid-19 sistematski pregled

Kompletna krvna slika je najčešća laboratorijska pretraga kojom određujemo ukupan broj krvnih stanica (leukociti, eritrocitii trombociti), hematokrit, koncentraciju hemoglobina, kao i eritrocitnih parametara (MCH, MCVi MCHC).Nalaz krvne slike može ukazati na različita bolesna stanja. Nezaobilazan je nalaz u prepoznavanju i praćenju tijeka bolesti i terapije niza hematoloških i nehematoloških bolesti.

Ove pretrage trebate kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate povišenu tjelesnu temperaturu, ako se osjećate loše, ako ste u infektu, ako postoji sumnja na leukemiju, anemiju, infektivnu mononukleozu, ako imate obilne menstruacije, krvarenje iz probavnog trakta, ako ste trudni, ako uzimate često lijekove, ako imate poremećaje zgrušavanja krvi ili ste na kemoterapiji.

Diferencijalna krvna slika (DKS) ili leukogram je krvna pretraga kojom se otkriva omjer različitih vrsta bijelih krvnih stanica, leukocita u krvi. Izvodi se najčešće kao dio kompletne krvne slike (KKS), kao opća procjena zdravlja, ili specifično kako bi se pronašao uzrok povišenih ili sniženih vrijednosti u bijeloj krvnoj slici.

Pretraga pomaže u dijagnosticiranju i praćenju bolesti koje utječu na imunološki sustav, kao što su infekcije, poremećaji koštane srži, upalna stanja, leukemija i autoimune bolesti.

Protrombinsko vrijeme je najčešće korišten koagulacijski test za otkrivanje poremećaja zgrušavanja krvi te praćenje terapije protiv zgrušavanja krvi.

Pretragu se preporučuje napraviti  ako znate za članove obitelji koji su imali poremećaj zgrušavanja krvi i ako želite početi uzimati ili već uzimate oralnu kontracepciju, ako imate bolesnu jetru, ako imate nadolazeći operativan zahvat, ako često imate hematome (potkožna krvarenja), ako uzimate lijekove protiv zgrušavanja krvi (npr. Pelentan, Martefarin, Marcumar Varfarin i sl.).

Aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV) predstavlja brzi test za otkrivanje poremećaja unutrašnjeg puta zgrušavanja. Ovim testom može se otkriti hemofilija i zato je važan test prije kirurških zahvata, također se koristi i za praćenje heparinske terapije, te za otkrivanje nedostataka faktora koagulacije ili njihovih inhibitora.

Za ovu pretragu morate biti natašte, jer uzimanje obroka neposredno prije vađenja krvi uzrokuje lipemiju koja može ometati mjerenje APTV-a.

Fibrinogen je protein koji sudjeluje u zgrušavanju krvi. Pod djelovanjem drugih čimbenika zgrušavanja stvara ugrušak i tako sprječava gubitak krvi. Stvara se isključivo u jetri, a njegovo povećanje povezano je i s tumorima, upalama, traumama, opeklinama. Povišene vrijednosti fibrinogena normalno se mogu naći u trudnoći ili za vrijeme mjesečnice.

Ovu pretragu trebate napraviti kada se pripremate za operaciju, ako želite provjeriti je li sve u redu sa zgrušavanjem krvi u vašem organizmu, ako uzimate ili planirate uzimati oralne kontraceptive, ako bolujete od vaskularnih ili reumatskih bolesti, ako imate akutnu ili kroničnu bolest jetre, ako ste naglo izgubili puno krvi (akutno krvarenje).

Za ovu pretragu morate biti natašte, jer uzimanje obroka neposredno prije vađenja krvi uzrokuje lipemiju koja može ometati mjerenje fibrinogena.

D-dimeri je vrlo osjetljiv test koji otkriva stvaranje i razgradnju vrlo malih ugrušaka.

Određivanje D-dimera se koristi u kombinaciji sa drugim kliničkim podacima, za isključivanje prisustva plućne embolije ili duboke venske tromboze.

Povišena koncentracija D-dimera nalazi se i u fiziološkim stanjima kao što su trudnoća, starija životna dob ili u žena koje koriste oralne kontraceptive.

Biokemijske i imunokemijske pretrage: C-reaktivni protein (CRP), feritin, sedimentacija eritrocita (SE), troponinT, glukoza, HbA1c, natrij, kalij, kloridi, urea, kreatinin, eGFR – procjena glomerularne filtracije, ukupni proteini, albumin, AST, ALT, GGT, ALP, LD, urati, bilirubin, kreatinkinaza, amilaza, koncentracije imunoglobulina A, imunoglobulina M i imunoglobulina G, C3 i C4 komplement, reumatoidni faktor (RF), cytokeratin 19 (CYFRA 21-1), N-terminalni prohormon B-tipa natrijuretskog peptida (NT-proBNP), 25-OH vitamin D.

Hormoni štitnjače (TSH, fT4).

C-reaktivni protein (CRP) je protein akutne faze koji nastaje u jetri kao odgovor organizma na infekciju ili upalu. CRP sudjeluje u obrambenom mehanizmu organizma i sposoban je aktivirati brojne biološke sustave. CRP je pretraga koju koristimo za otkrivanje otkrivanje upalnog procesa, razlikovanje bakterijskih od virusnih infekcija, ali i za praćenje tijeka upalnog procesa i uspješnosti terapije.

Služi i kao potvrda postojanja akutne organske bolesti, kao što su akutni infarkt miokarda, tromboza dubokih vena te infekcije ili kroničnih stanja, kao što su upala, maligni tumor i  reumatske bolesti.

Ovu pretragu trebate napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, kod sumnje na infekciju, ako bolujete od autoimunih bolesti, upalnih crijevnih bolesti, artritisa i sl. Poznavanje razina CRP ima važnost i u dijagnostici kardiovaskularnih bolesti.

CRP se određuje uzimanjem krvi iz vene, a za ovu pretragu ne morate biti natašte.

Sedimentacija eritrocita (SE)  je pretraga koju se provodi kod sumnje na upalnu reakciju.

Određivanjem SE mjeri se vrijeme potrebno crvenim krvnim stanicama (eritrocitima) da se natalože (sedimentiraju) na dnu laboratorijske epruvete u trajanju od jednog sata.

Pretragu je potrebno napraviti kod sumnje na upalni proces u organizmu (akutni ili kronični), a koristi se i kao test u praćenju toka upalnog procesa. Sedimentacija eritrocita je ubrzana kod bakterijskih infekcija, reumatskih bolesti, neoplastičnih sindroma i degenerativnih bolesti. Fiziološki povišena sedimentacija eritrocita nalazi se u trudnoći.

Za ovu pretragu nije potrebna posebna priprema.

Glukoza je najznačajniji izvor energije potreban za normalno funkcioniranje organizma.

Unosimo je hranom, a tijelo koristi glukozu za rast stanica, rad mišića, mozga, ali i mnoge druge životne funkcije.

Ovu pretragu trebate napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate simptome hipoglikemije (pojačano znojenje, glad, nervoza, konfuzija, poremećaj vida) ili  hiperglikemije (pojačan osjećaj žeđi, učestalo mokrenje, nagli gubitak na tjelesnoj težini, poremećaj vida, učestale uroinfekcije), ako bolujete od dijabetesa prilikom samopraćenja (dnevni profil glukoze) i ako ste trudni.

Za određivanje razine glukoze u krvi uzima se krv iz vene. Za određivanje glukoze u mokraći uzima se prvi jutarnji ili slučajni uzorak urina.

Za ovu pretragu morate biti natašte.

Određivanje hemoglobina A1c (HbA1c) se koristi za praćenje tijeka šećerne bolesti (dijabetesa) i uspješnosti liječenja. Razina HbA1c je proporcionalna razini glukoze u krvi i ukazuje na srednju dnevnu razinu glukoze u krvi tijekom protekla 3 mjeseca. HbA1c je „zlatni standard“ za kliničko praćenje kontrole terapije šećerne bolesti i preporuča se svim bolesnicima odrediti HbA1c najmanje dvaput godišnje.

Pretraga se obavlja uzimanjem krvi iz vene.

Za ovu pretragu nije potrebna priprema.

Natrij je elektrolit koji je neophodan za normalno funkcioniranje organizma, naročito mišića i živaca. Natrij unosimo hranom (sol), potrebne količine ostaju u tijelu, dok se višak izlučuje urinom. Hormoni i osjećaj žeđi omogućuju održavanje ravnoteže natrija u organizmu.

Pretragu je potrebno napraviti ukoliko pacijent osjeti simptome koji ukazuju na snižene količine natrija u krvi (hiponatremija): slabost, zbunjenost, ravnodušnost, pojačano znojenje ili simptome povišene količine natrija u krvi (hipernatremija): žeđ, smanjeno izlučivanje urina, grčevi u mišićima, nervoza. Pretragu je potrebno napraviti i ako ste dijabetičar ili imate visok krvni tlak.

Za određivanje razine natrija uzima se krv iz vene.

Kalij je neophodan je za normalno funkcioniranje organizma, regulira volumen tjelesnih tekućina te stimulira mišićnu kontrakciju. Zbog vrlo niske  koncentracije kalija u krvi i najmanje promjene mogu izazvati posljedice u smislu poremećaja disanja ili promjene u srčanom ritmu.

Pretraga određivanja razine kalija u krvi potrebna je kod pojave simptoma povraćanja, proljeva, pojačanog znojenja, pothranjenosti, uzimanja diuretika, a naročito kod osoba koje imaju povišen krvni tlak i/ili promjene u srčanom ritmu (aritmija) ili radu srca. Kalij u mokraći se ponekad određuje po preporuci liječnika kod bubrežnih bolesnika.

Razina kalija određuje se uzimanjem krvi iz vene.

Za obavljanje pretrage nije potrebna posebna priprema.

Kloridni anion (klorid) je elektrolit prisutan najvećim dijelom u krvi i neophodan je za normalno funkcioniranje organizma. Koncentracije natrija i klorida većinu vremena su u  međusobnoj ravnoteži. Kloride u organizam unosimo hranom (sol). Gotovo potpuno se apsorbiraju u probavnom traktu, a višak se izlučuje urinom.

Pretragu je potrebno napraviti ako imate dugotrajan proljev ili povraćate, osjećate slabost i umor, ako se liječite zbog povišenog krvnog tlaka, bolesti srca ili bubrega, ako imate poteškoće s disanjem, ako uzimate lijekove koji mogu dovesti do neravnoteže elektrolita u organizmu.

Pretraga određivanja klorida provodi se uzimanjem krvi iz vene.

Za obavljanje pretrage nije potrebna posebna priprema.

Urea nastaje u jetri kao konačni produkt metabolizma proteina u našem organizmu. Koncentracija ureje ovisi o udjelu proteina u prehrani te će i njene vrijednosti u krvi biti proporcionalne unosu proteina. Tako osobe na prehrani bogatoj proteinima imaju veće vrijednosti. Više od 90% ureje izlučuje se iz tijela putem bubrega, pa određivanje ureje u krvi služi i kao pokazatelj bubrežne funkcije.

Pretragu je potrebno napraviti kod sumnje na bolesti jetre i bubrega.

Pretraga određivanja ureje u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Kreatinin je proizvod razgradnje kreatina i fosfokreatina koji se gotovo isključivo nalaze u mišićima pa je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi i vrlo malo se mijenja.

Izlučuje se putem bubrega. Mjerenje kreatinina koristi se u dijagnostici bubrežnih oboljenja te u praćenju bolesnika na dijalizi. Osim o bubrežnoj funkciji, koncentracija kreatinina u krvi ovisi o dobi pacijenta, tjelesnoj težini i spolu. Razina kreatinina u serumu koja se smatra normalnom ne isključuje postojanje oštećenja bubrežne funkcije.

Pretragu određivanja razine kreatinina u krvi potrebno je napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu, ako imate akutnu ili kroničnu bolest bubrega, opstrukciju mokraćnog sustava, dijabetes te kod sumnje na distrofiju mišića ili atrofiju.

Pretraga određivanja razine kreatinina u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

EGFR je test koji se koristi za procjenu uspješnosti rada bubrega. Testom se procjenjuje volumen krvi koji se filtrira putem bubrega u određenom vremenskom razdoblju. Test se naziva procijenjenom brzinom glomerularne filtracije jer su glomeruli sitni filtri u bubrezima. Ako ti filteri ne rade svoj posao kako treba onda se kaže da bubreg ima smanjenu funkciju.

eGFR test uključuje test krvi koji mjeri kemijsku tvar nazvanu kreatinin. Kreatinin je proizvod razgradnje mišića. Kreatinin se obično uklanja iz krvi putem bubrega. Ako bubrezi ne rade kako treba, razina kreatinina u krvi se povećava. Tada se eGFR izračunava iz vaše dobi, spola i razine kreatinina u krvi.

Proteini su građevni elementi u organizmu neophodni za rast i razvoj. Ukupni proteini u krvi daju uvid u nutritivni status organizma (stanje uhranjenosti) kao i u stanje jetre i bubrega.

Koncentracija proteina ovisi o prehrani i obično je veća u mlađih nego u starijih osoba.

Pretragu je potrebno napraviti kada postoji sumnja na smanjenu apsorpciju hranjivih tvari u probavnom sustavu, na pojačan gubitak proteina u bolestima bubrega i na smanjenu proizvodnju proteina uslijed bolesti jetre. Ukupne proteine možemo mjeriti i u dnevnoj mokraći. Porast koncentracije proteina u mokraći je jedan od prvih znakova oštećenja funkcije bubrega.

Pretraga određivanja razine ukupnih proteina provodi se uzimanjem krvi iz vene.

Albumin je najzastupljeniji protein u krvi. Stvara se u jetri. Sudjeluje u održavanju normalne raspodjele vode u tijelu (koloidno osmotski tlak), prenosi razne metabolite i neke lijekove unutar organizma.

Pretragu je potrebno napraviti kod sumnje na smanjenu proizvodnju albumina npr. kod bolesti jetre, kada je smanjena apsorpcija hranjivih tvari u probavnom sustavu ili kada je pojačan gubitak proteina u bolestima bubrega.

Dijabetičari i osobe koje boluju od povišenog krvnog tlaka određivanje albumina u urinu trebaju obaviti preventivno 1 do 2 puta godišnje.

Pretraga određivanja razine albumina provodi se uzimanjem krvi iz vene

Aspartat aminotransferaza (AST) je enzim  kojeg ima najviše u jetri, srčanom mišiću i skeletnim mišićima te u manjoj mjeri u mozgu, bubrezima, gušterači, plućima i krvnim stanicama. Aktivnost AST-a koristi se prvenstveno u dijagnostici, praćenju tijeka bolesti i terapiji bolesti jetre i žuči. Uz praćenje vrijednosti AST-a gotovo uvijek se određuje i ALT.

Pretragu je potrebno obaviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji, kada imate simptome bolesti jetre (slabost i umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, bolovi i/ili otečenost trbušne stjenke) ili bolesti srčanog i skeletnih mišića (bolovi u prsima ili bolovi i slabost tjelesnih mišića).

AST je potrebno određivati i ako imate povećan rizik oboljenja jetre, ako ste bili zaraženi virusima hepatitisa, ako koristite lijekove koji oštećuju jetru ili ako netko u obitelji boluje od jetrenih, srčanih ili mišićnih bolesti.

Pretraga određivanja razine AST-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Alanin aminotransferaza (ALT) je enzim prisutan većinom u jetri i bubrezima, ali ga u manjoj količini ima i u srcu i mišićima. ALT smatramo „specifičnim” enzimom za jetru budući da je specifična aktivnost enzima ALT u jetri približno 10 puta veća nego u srcu ili skeletnim mišićima. Povišene vrijednosti ALT-a  ukazuju na oštećenje jetre puno prije pojave simptoma bolesti.

Pretragu je potrebno napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji te kad imate simptome bolesti jetre kao što su: bolovi u trbuhu ili otečenost trbušne stijenke, tamna boja urina, svijetla boja stolice, slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, svrbež, povraćanje. ALT je potrebno određivati i ukoliko imate povećan rizik oboljenja jetre zbog alkoholizma, izloženosti virusima hepatitisa, ako netko u obitelji boluje od jetrenih bolesti ili koristite lijekove koji oštećuju jetru.

Pretraga određivanja razine ALT-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Gama-glutamiltransferaza (GGT) je enzim prisutan najvećim dijelom u jetri, ali ga ima i u slezeni, bubrezima i gušterači. GGT je značajan parametar u otkrivanju alkoholizma, alkoholnih jetrenih oštećenja te praćenju alkoholne apstinencije.

Pretragu je potrebno napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji, kad imate simptome bolesti jetre kao što su: mučnina, bolovi i/ili otečenost trbušne stjenke, slabost, umor, gubitak apetita, ukoliko imate povišene vrijednosti ALP-a čak i ako nisu prisutni simptomi bolesti jetre i ako se liječite od alkoholizma.

Pretraga određivanja GGT-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene.

Za pretragu je dobro biti natašte najmanje 8 sati, jer su vrijednosti nakon obroka niže.

Alkalna fosfataza (ALP) je enzim prisutan u kostima, jetri, epitelu žučnih vodova, bubrezima i tankom crijevu. Povišene vrijednosti ALP u krvi najčešće su vezane uz bolesti jetre, kostiju i žuči. Povećana vrijednost ALP je normalna kod male djece za vrijeme rasta kostiju i kod trudnica, naročito u trećem tromjesečju trudnoće. Blago povećane vrijednosti su prisutne prilikom zacjeljivanja kostiju.

Pretragu je potrebno napraviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji, kada imate simptome bolesti jetre kao što su povraćanje, bolovi u trbuhu ili otečenost trbušne stijenke, tamna boja urina, svijetla boja stolice, slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, svrbež, ako osjećate učestale bolove u kostima ili imate česte prijelome kostiju.

Pretraga određivanja razine ALP-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene.

Za pretragu je dobro biti natašte najmanje 8 sati, jer su vrijednosti nakon obroka niže.

Laktat dehidrogenaza (LD) je enzim prisutan u svim tkivima i organima. U krvi je normalno prisutan u maloj količini. Budući je koncentracija LD-a u tkivu 500 puta veća od koncentracije u plazmi i najmanja oštećenja stanica i tkiva dovode do porasta vrijednosti LD-a u krvi. Glavna svrha mjerenja ukupnog LD-a je prepoznavanje manjih oštećenja tkiva.  Mjerenje LD-a važno je u procjeni ishoda tumorskih, jetrenih i bubrežnih bolesti. Povišena vrijednost LD-a ukazuje na moguće oštećenje mišića, a pomaže i u dijagnozi i praćenju oštećenja srčanog mišića kod infarkta miokarda.

Pretragu je potrebno obaviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili ako osjećate slabost i umor, mučninu, bolove u mišićima i prsnom košu, gubitak apetita i prema preporuci liječnika ukoliko bolujete od neke akutne ili kronične bolesti.

Pretraga određivanja razine LD-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Urati ili mokraćna kiselina su konačni proizvod razgradnje egzogenih (hranom unesenih) i endogenih (u organizmu sintetiziranih) purina. Hranom se purini unose najvećim dijelom mesom, tako da na razinu urata u krvi utječe prehrana, ali i genetički faktori. Visoke vrijednosti urata u krvi i mokraći mogu uzrokovati nastanak bubrežnih kamenaca, ali i giht. Bolesnici na terapiji citostaticima ili tuberkulostaticima mogu imati povišene urate u krvi i mokraći.

Pretragu urata u krvi određujemo na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili kod sumnje na pojavu povišenih vrijednosti u krvi (hiperurikemija).

Pretraga određivanja razine urata u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene.

Ukupni bilirubin je zbroj vrijednosti konjugiranog (direktnog) i nekonjugiranog (indirektnog) bilirubina. Bilirubin je žučni pigment, a nastaje razgradnjom eritrocita (hemoglobina).

Pretragu bilirubina je potrebno napraviti ako imate simptome oštećenja ili bolesti jetre,  žučne kamence, virusni hepatitis, cirozu jetre, infektivnu mononukleozu, žuticu (žuta boja kože, sluznice, bjeloočnice), hemolitičku anemiju.

Pretraga određivanja razine bilirubina u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Kretin kinaza (CK) je enzim koji sudjeluje u stvaranju energije potrebne za rad mišića. Najviše je zastupljen u skeletnim mišićima, srčanom mišiću i mozgu.

Povećanu aktivnost CK u serumu zdravih ljudi mogu uzrokovati jači udarci i ozljede, pa čak i intramuskularna injekcija pogotovo injekcija nekih antibiotika kao penicilina i tetraciklina ili povećana mišićna aktivnost.

Pretragu je potrebno obaviti na redovitom godišnjem sistematskom pregledu ili ako imate simptome i znakove akutnog koronarnog sindroma (srčani udar, infarkt) kao što su bol u prsima i/ili lijevoj ruci, ubrzanje pulsa, pojačano znojenje, mučnina, povraćanje, poteškoće u disanju ili slabost i bolove u skeletnim mišićima.

Pretraga određivanja razine CK u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Amilaza je jedan od probavnih enzima koje sintetizira gušterača i izlučuje u probavni trakt. Žlijezde slinovnice u ustima također izlučuju amilazu. Dijagnostička vrijednost određivanja aktivnosti amilaze najveća je kod bolesti gušterače i upale slinovnica.

Pretragu je potrebno napraviti kada imate simptome bolesti gušterače kao što su bol u trbuhu, mučnina, gubitak apetita, povišena tjelesna temperatura ili kada ste u postupku liječenja bolesti gušterače ili nakon operacije odstranjivanja žučnih kamenaca.

Pretraga određivanja razine amilaze u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene, dok se za određivanje amilaze u mokraći uzima se slučajni uzorak urina.

Reumatoidni faktor je autoantitijelo koje nastaje u autoimunim bolestima. Najčešće ga nalazimo u krvi bolesnika s raumatoidnim artritisom.

Pretragu je potrebno obaviti kod sumnje na autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa i Sjogrenovog sindroma, kod kroničnog umora, slabosti mišića, osjećaja suhoće u ustima ili očima, bolova i otoka zglobova.

Pretraga određivanja razine RF-a u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

NT-proBNP je parametar koji nam, uz kliničku kardiološku obradu, omogućava brzu dijagnostiku i praćenje uspjeha liječenja slabosti srca.

Kada lijevi ventrikul slabije radi (insufucijencija srca), koncentracija BNP-a u krvi raste što ukazuje na bolesti srca i krvožilnog sustava.

Pretragu je potrebno napraviti kada liječnik posumnja da bolujete od srčane insuficijencije, odnosno kada osjećate smetnje kao što su problemi s disanjem, kratki dah, umor, natečene noge (edemi) ili ako se već liječite zbog problema sa srcem.

Ova pretraga se provodi se vađenjem krvi iz vene, a za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Vitamin D u organizmu regulira apsorpciju kalcija i izgradnju zdravih kostiju, a ima i pozitivan utjecaj na imunološki sustav.

Ovu pretragu je potrebno napraviti ako imate bolesti koje utječu na gustoću kostiju (osteoporoza, osteomalacija),ako imate vrijednosti kalcija, fosfora, i/ili paratireoidnog hormona (PTH) izvan referentnog raspona, ako počinjete uzimati lijek za liječenje osteoporoze ili liječite manjak vitamina D, ako Vaš liječnik sumnja da možete imati nedostatak vitamina D. Isto tako trebali biste se testirati ako ste osoba s visokim rizikom za nedostatak vitamina D (nedovoljna izloženost sunčevim zrakama tijekom godine, starija životna dob, loše prehrambene navike, kronične bolesti probavnih organa koje prati malapsorpcija, itd.).

Pretraga određivanja razine Vitamina D u krvi provodi se vađenjem krvi iz vene.

Za provođenje ove pretrage potrebno je biti natašte. Isto tako ako uzimate multivitaminske preparate ili sokove treba prestati s konzumiranjem barem 7 dana prije određivanja vitamina D.

Kompletan pregled urina spada među najvažnije i najčešće korištene metode laboratorijskih testiranja radi procjene zdravstvenog stanja i dijagnosticiranja raznih bolesti, među kojima su vrlo čestu one urogenitalne.

Uobičajeno se analizira izgled, boja, miris, pH i specifična težina uzorka jutarnjeg urina, te prisustvo raznih spojeva koje se normalno u njoj ne nalaze, a mogu uputiti na bolest, patološke poremećaje koje joj prethode, otrovanja ili ovisnosti. Stoga se analize urina koriste i u dijagnostici i kod preventivnih pregleda zdravih osoba.

Kompletnu analizu urina potrebno je napraviti kada se pojave simptomi bolesti bubrega i mokraćnog sustava (jaka bol, učestalo i bolno mokrenje, pojava krvi u urinu, itd.), kada ste na redovitom jednogodišnjem sistematskom pregledu zdravlja, a ako ste trudnica, tijekom svakog ginekološkog pregleda u trudnoći.

Za kompletnu analizu urina treba dati prvi jutarnji urin i to srednji mlaz nakon prethodne toalete vanjskog spolovila.

Za pretragu nije potrebna posebna priprema.